Zakon o zaštiti okoliša je trenutno u proceduri Doma naroda nakon što je prijedlog odobren većinom glasova u Predstavničkom domu. Prethodila je kvalitetna javna rasprava, tvrdi resorna federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo, a kad stupi na snagu i budu doneseni preteće uredbe i pravilnici, okolinska legislativa u Federaciji bit će 90 posto usklađena s evropskim propisima iz konkretne oblasti. Uslijedit će oštrije kazne za industrijske zagađivače.
– Kad je riječ o industrijskim preduzećima, to je ono što zagađuje vodu, zrak ili zemlju, bit će pooštrene kazne. U Ministarstvu nismo zadovoljni predloženim kaznama ni u budućem zakonu, ali nismo mogli propisati i veće kazne zbog usklađivanja s krivičnim zakonodavstvom. Industrijska postrojenja koja rade s opasnim materijama morat će izraditi plan prilagođavanja i sprečavanja nesreća te ostaviti određeni depozit za slučaj nanošenja štete okolišu. Znate da je dosad jedino GIKIL optužen za nanošenje štete, a naplaćeno je svega 100.000 KM. Po našem mišljenju, to je vrlo malo, ali budući da je prva presuda i da je riječ o nagodbi… eto, treba od nečega i krenuti – rekla je Đapo u razgovoru za Fenu.
Novo u budućem zakonu je da omogućava harmonizaciju s legislativom Evropske unije i da je u tekst ugrađeno pet evropskih direktiva, od kojih je jedna o strateškoj procjeni čitave oblasti, direktiva o sprečavanju nesreća većih razmjera, Aarhuška konvencija i direktiva o industrijskim emisijama.
Nalazišta nafte
Novina je da će se, kao prvo, moći izraditi strateška procjena utjecaja na okoliš za određene sektore.
– Prvi put u Federaciji sad se radi procjena o mogućim nalazištima nafte, ali isto tako će biti moguća procjena, naročito za energetski sektor, primjerice za reguliranje mini hidrocentrala, da vidimo je li nam potrebno više tih centrala ili možda treba zaustavljati njihovu izgradnju. Strateška procjena utjecaja na okoliš također nam omogućava da određeni projekti, poput autocesta, ne moraju svakih pet godina aplicirati za novu okolinsku dozvolu. Sada svaka dionica autoceste dobija okolinsku dozvolu na pet godina, a u Evropskoj uniji – zna se kuda ide autoput, napravi se strateška procjena i s tim se završava. Isto se odnosi na vjetroelektrane, dalekovode. Sada zamislite, za svaki delekovod je potrebna okolišna dozvola, a novim rješenjima se sužava ne samo administrativni proces u resornom ministarstvu već i u javnim preduzećima poput Elektroprivrede BiH ili Autocesta FBiH i sl. – rekla je federalna ministrica okoliša i turizma.
Na osnovu novog zakona, kad stupi na snagu, Federalna vlada će donijeti pet uredbi, a resorni ministar 11 pravilnika.
Novi zakon
Budući zakon prvi put tretira tzv. svjetlosno zagađenje okoliša, što se prvenstveno odnosi na ‘svjetlosno nebo’, velike svjetlosne banere u velikim gradovima, koji utiču ne samo na ljude tokom noći, već i na životinje i biljke.
Ukratko, novi zakon otvara mogućnosti za strožije reguliranje te oblasti, oslobađa dodatnog posla u vezi s izdavanjem okolišnih dozvola te regulira druge stvari kao što je davanje eko oznaka koje se zasad daju, primjerice hotelijerima ili, pak, ljudima što se bave agro-proizvodnjom, a odsad će moći i industriji ako koristi okolišno prihvatljive načine energije.
– Eko oznake su vrlo značajne u Evropi. Primjerice, kompanija koja investira u nove tehnologije, može lakše izvoziti u inozemstvo i Evropsku uniju – napominje ministrica Đapo.
Pored resornog ministarstva kao nosioca, u izradi teksta budućeg zakona su učestvovala ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva te prostornog uređenja, sva kantonalna ministarstva, akademski i nevladin sektor te sva zainteresirana javnost.
Zakon o zraku
Kad je riječ o zagađenju zraka, Đapo napominje da je u proceduri još jedan zakon, zasad u formi nacrta, o kojem je predlagač također razgovarao s akademskim i nevladinim sektorom.
– Mislim da ćemo tim zakonom omogućiti bolju kontrolu ili upravljanje kvalitetom zraka na način da će se, kao prvo, morati definirati zone zagađenja, gledati uticaj jedne na drugu, a kantonalnim ministarstvima omogućiti da propišu kako i na koji način da se bore sa zagađenjem iz individualnih ložišta – rekla je Đapo.
Navela je da će budući zakon o zraku propisivat kazne i za industrijski sektor ako prelazi dozvoljene mjere, a tretirat će i saobraćajni te poljoprivredni sektor, kao i borbu protiv faktora koji utiču na kilmatske promjene.
– Teži se uspostavi legislative s kojom će se Federacija moći boriti protiv zagađenja – zaključila je ministrica Đapo u razgovoru za Fenu.
