Zastupnica SBB-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Edita Đapo, zajedno sa svojim kolegama koji su okupljeni oko neformalnog kluba parlamentaraca Klub zelenih Sašom Magazinovićem i Mirjanom Marinković-Lepić, uputila je inicijativu da se u okviru Zakona o javnim nabavkama uvrsti kriterij „zelene javne nabavke“ kao dobrovoljni instrument zaštite okoliša, kojim se potiču zaštita okoliša i održivi razvoj.
Također, kako je navedeno u inicijativi koja je podržana na jučerašnjoj sjednici Predstavničkog doma, potrebno je da sve javne institucije, na svim nivoima vlasti, donesu zelene akcione planove u kojima se navode različite aktivnosti i mjere podrške za zelenu ili održivu javnu nabavku.
– Zelena javna nabavka važan je instrument, odnosno alat za ostvarivanje ciljeva zaštite okoliša, racionalnije upotrebe prirodnih resursa i omogućavanje održivog razvoja. Evropska komisija definira “zelenu javnu nabavku” kao postupak pri kojem javne institucije i ustanove nastoje naručivati robu, usluge i radove koji tokom svog životnog vijeka imaju manji utjecaj na okoliš od robe, usluga i radova s istom osnovnom funkcijom koje bi inače koristili ili naručili bazirajući se samo na cijenu. Dakle, pravilima o odabiru najboljeg ponuđača ne posmatra se samo nabavna cijena nego se uzimaju u obzir troškovi tokom životnog vijeka proizvoda, kao i utjecaj na okoliš prilikom proizvodnje tog proizvoda. Istraživanja i primjeri iz EU ukazuju na to da se politikom provođenja ”zelenih javnih nabavki” tokom godina omogućila ušteda u javnom sektoru – kazala je Đapo.
BiH je na putu ka Evropskoj uniji i nadati se da će vrlo brzo dobiti status kandidata te ući u pregovaračku fazu s EU, odnosno otvaranje Poglavlja pet o javnim nabavkama.
– Stoga je vrlo važno da se što prije usvoji pozitivna praksa EU zemalja vezana za zelene javne nabavke i u naš zakon o javnim nabavkama ugradi Direktiva o javnim nabavkama iz 2014., ali i da se počnu primjenjivati Uredba za označavanje energetske učinkovitosti za kancelarijsku opremu, Direktiva o promociji čistih vozila, Direktiva o energetskoj učinkovitosti zgrada… – naglasila je Đapo.
Apel nižih nivoa vlasti
Prednosti zelenih javnih nabavki nemaju samo ekološki utjecaj, već uključuju sve, od socijalnih i zdravstvenih, do ekonomskih i političkih benefita.
– Ova inicijativa nije ništa drugo nego apel nižih nivoa vlasti da im se omogući da kroz javnu nabavku štite okoliš. S obzirom na to da javni sektor u BiH učestvuje u društvenom bruto proizvodu (DBP) u velikom procentu, omogućavanje javnim institucijama da kupuju robe i usluge s manjim utjecajem na okoliš će u velikoj mjeri doprinijeti lokalnim, kantonalnim, entitetskim, državnim, regionalnim i međunarodnim ciljevima zaštite okoliša – naglasila je Đapo.
Poznato je da je Vijeće ministara BiH formiralo radnu grupu još 2017. godine koja ima zadatak da skupa s NVO, privrednim komorama i akademijom izradi novi tekst zakona o javnim nabavkama, međutim, usvajanje ove inicijative bilo je neophodno kako bismo sa sigurnošću krenuli ka zaštiti okoliša koristeći institut zelenih javnih nabavki.
Primjeri roba i usluga za koja se primjenjuju kriteriji zelenih javnih nabavki
Primjeri roba i usluga za koja se primjenjuju kriterij zelenih javnih nabavki su energetski efikasni računari, izbjegavanje plastične ambalaže, kupovina recikliranog papira, nabavka kancelarijskog namještaja od drveta iz održivih izvora, korištenje električne energije iz obnovljivih izvora, kupovina javnih zgrada s utvrđenim standardima energetske učinkovitosti…
– Kada spominjem organsku hranu, navest ću primjer nabavke namirnica za javne institucije poput bolnica i vrtića, u kojima borave najosjetljivije kategorije društva i predočiti kako zelena javna nabavka može utjecati na održivi razvoj. Dakle, uz korištenje politike zelenih javnih nabavki javne ustanove, koje moraju voditi računa o balansiranim obrocima, mogle bi vršiti izbor i nabavku namirnica ne samo na osnovu cijene nego i kvalitete, tačnije bilo bi omogućeno da se vrši nabavka organske hrane, proizvedene bez pesticida i raznih aditiva koji imaju negativan utjecaj na okoliš. Nabavkom organske hrane omogućili bismo zdraviju ishranu za najosjetljivije kategoriju ljudi, osigurali bismo veće tržište našim poljoprivrednicima, koji bi još više vodili računa o okolišu – naglasila je Đapo.
Izvor: Avaz.ba
