Ministrica okoliša i turizma u Vladi Federacije BiH Edita Đapo u vrijeme pandemije vodila je tzv. krizni štab za ekonomiju. U intervjuu za Klix.ba ona analizira urađeni posao vlasti u ovom teškom periodu te najavljuje daljnji razvoj ekonomskih mjera, a posebno saniranje stanja u njenom, turističkom, sektoru.
Koliko dobro je Vlada FBiH uspjela pomoći poslovnoj zajednici u ublažavanju posljedica pandemije na ekonomiju te kako u praksi funkcioniše famozni korona-zakon?
Nijedna vlada ne može poslovnoj zajednici nadoknaditi izgubljenu dobit, što je uslijedilo kao posljedica pandemije koronavirusa. S obzirom na to da u BiH ne možemo koristiti monetarne politike, s fiskalnog aspekta mjere za ublažavanje pada raspoloživog dohotka radnika mogle su ići u smjeru smanjenja poreznih davanja ili kroz transferna davanja prema radnicima. Pod smanjenjem poreznih davanja prvenstveno se misli na smanjenje poreza na dohodak i doprinosa na plate, što po pitanju snage ekonomskog utjecaja ne može dati kratkoročne rezultate.
U kriznim trenucima transferna davanja države prema radnicima su ključna. Osnovni instrument je već postojao kroz sistem transfera u vidu naknada za nezaposlene. Po pitanju transfernih davanja postoji pristup kao u Sjedinjenim Američkim Državama, koje su koristile politiku tzv. helikopterske podjele novca te pristup koji su koristile zemlje Evropske unije, a to je subvencioniranje plaća i doprinosa na plaće.
S obzirom na administrativno i institucionalno uređenje Federacije, Vlada FBiH i Parlament FBiH opredijelili su se da pokriju doprinose na iznos minimalne plate svim kompanijama koje su imale pad prometa za dvadeset posto, a kantonalne vlade su donosile svoje zakone u cilju pokrivanja minimalnih plata za ugrožene grane. Budući da se u trenutku kreiranja prvih stabilizacijskih mjera nije znalo koliko dugo će trajati stanje prirodne nesreće, Vlada FBiH je, poštujući nadležnosti, pokazala svoju opredijeljenost da stabilizira i osigura redovne penzije za 420.000 penzionera, kao i boračke naknade i invalidnine do kraja godine. S druge strane, ove mjere su bile poželjne i očekivane, jer u Federaciji BiH su i radnici i privredni subjekti već duži niz godina navikli na nefleksibilnost tržišta rada.
Poznato je da radnici u BiH vrlo visoko na listi prioriteta stavljaju sigurnost zaposlenja i vezanost za kompaniju u kojoj rade, stoga je u vremenu krize bilo iznimno važno donijeti ove mjere koje smo ispregovarali s poslodavcima i sindikatima. Nakon prvih mjera stabilizacije moraju se donijeti mjere koje će utjecati na povećanje potrošnje, dakle morat će se iznaći mjere podjele novca koje će stimulirati građane na potrošnju, kao što su podjela turističkih vaučera po uzoru na Sloveniju ili podjela novca po svakom djetetu kao u Njemačkoj.
Dakle, rekla bih da je Vlada FBiH donijela dobre mjere, ali se kasnilo u njihovoj implementaciji. Podsjetit ću čitaoce da je Vlada FBiH usvojila tzv. korona-zakon 3. aprila 2020. godine, nakon konsultacija s predstavnicima parlamentarnih stranaka u Parlamentu FBiH, koje su održane 1. aprila 2020. godine. Tek mjesec kasnije u Federalnom parlamentu zakon je usvojen. Nakon usvajanja zakona čekalo se i na odluku Vijeća ministara BiH o doznačavanju sredstava MMF-a, itd.
Prema podacima Porezne uprave trend otkaza je zaustavljen, ali šta ako razvoj pandemije bude tražio novo zatvaranje, kako reagovati na novi udar na radna mjesta?
Restriktivne mjere poput zabrane rada ili zatvaranja granica bile su dobre jer se cijelo čovječanstvo prvi put suočavalo sa zdravstvenom krizom ovog tipa. Upravo su ove mjere polučile odlične rezultate kada je u riječ o zaštiti života i zdravlja ljudi. BiH je dobila pohvale Svjetske zdravstvene organizacije zbog poduzetih aktivnosti u pogledu suzbijanja širenja virusa. Naši građani su se pridržavali tih restriktivnih mjera i pokazali su ogromnu odgovornost. Naravno, ovako restriktivne mjere donijele su velike ekonomske gubitke i ogolile komplikovanu administrativnu strukturu zemlje usljed koje je pomoć dosta sporo realizovana.
Ukoliko dođe do drugog vala, s obzirom na iskustvo koje imamo, mislim da neće doći do restriktivnih mjera zabrane rada, jer će građani znati kako da se ponašaju i zaštite, kako na poslu, tako i na ulicama. Naučili smo kakva su pravila ponašanja tokom zdravstvene krize i koliko je važna samozaštita. Stoga neće biti potrebe da istu lekciju ponavljamo drugi put.
Vaš turistički sektor prvi je bio na udaru i pretrpio je najveće štete, kako njemu pomoći?
Cijela ekonomija je suočena s ogromnim posljedicama pandemije koronavirusa, ali je turistički sektor najugroženiji, s obzirom na zabranu kretanja, povećan strah od putovanja i neizvjesnosti koju nosi budućnost. Turizam je u posljednjih nekoliko godina bilježio rast u dvocifrenim procentima. Podaci o posjetama i noćenjima u zimskoj sezoni su ukazivali na to da je ova godina trebala biti rekordna. Samo u januaru smo imali više od 100.000, što je povećanje od 23 posto u poređenju s januarom prošle godine.
Nažalost, već u februaru se osjetio pad broja turista, da bi u martu sve stalo. Usljed pandemije došlo je do zatvaranja granica, obustave prijevoza, nemogućnosti kretanja ljudi, a bez kretanja nema ni turista. Prema podacima vanjskotrgovinske komore, otkazano je više od milion noćenja do jula ove godine. Gubici i štete koje trpi ovaj sektor su ogromne i ne treba ih posmatrati samo po izgubljenim noćenjima, nego i po gubitku priliva sredstava koji se, inače, ostvaruje od posjeta restoranima, kupovine suvenira, kupovine u tržnim centrima, posjeta muzejima, do korištenja javnog prijevoza i sl.
Znači, štete su višemilionske. Od proglašenja stanja nesreće Ministarstvo okoliša i turizma je od pravnih i fizičkih osoba iz turističko-ugostiteljske djelatnosti zaprimilo znatan broj predloženih mjera za ublažavanje posljedica COVID-19 koje se u većini odnose na bankarski sektor (moratorij na otplatu kredita), zahtjeve za isplatu doprinosa, zahtjeve za oslobađanje plaćanja komunalnih taksi, zakupa poslovnih prostora i naknade za ljetne bašte, što je u nadležnosti kantona i općina. Stoga smo pozvali sve nivoe vlasti da se uključe u donošenje mjera u cilju stabilizacije turističke privrede.
Prijedlogom zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica obuhvaćene su mjere koje su imale za cilj stabilizirati sve oblasti ekonomije, pa i turističko-ugostiteljskog sektora. Vlada Federacije BiH je iz Fonda za stabilizaciju privrede sufinansirala doprinose na minimalnu platu svim poslovnim subjektima čiji promet je smanjen za više od 20 posto. Također, pored pomoći koju je pružila Vlada Federacije, važno je da su svi kantoni i općine donijeli komplementarnim mjerama u smislu isplate minimalnih plata za sve uposlene u turističko-ugostiteljskom sektoru kako bi brže i lakše prebrodili ovu krizu.
Vlada FBiH je osnovala i Garantni fond pri Razvojnoj banci s ciljem da mikro, mala i srednja preduzeća mogu poboljšati svoju likvidnost i doći do obrtnih sredstava kako bi se brzo oporavili nakon prestanka stanja nesreće izazvane pandemijom koronavirusa.
Šta će biti od turističke sezone kod nas te koliko nas dalje zatvaranje granica za veliku većinu zemalja dodatno koči?
Turistički sektor će se i posljednji oporaviti, s obzirom na to da još uvijek granice nisu otvorene u potpunosti. Jasno je da turizma nema bez turista. Zatvorene granice i pogoršavanje epidemiološke situacije izazivaju strah za sve nas u turističkom sektoru. Sezona u BiH obično traje od aprila do oktobra, ali sada ostaje samo da se nadamo da se virus neće širiti, da će doći do slobodnog kretanja ljudi kako bi se turistički sektor oporavio.
Imam, međutim, vrlo važnu preporuku za sve građane BiH, a to je da ovogodišnji odmor provedu u svojoj zemlji. Iste preporuke daju vlade brojnih država, pa čak i stimuliraju one koji odmor odluče iskoristiti u svojim zemljama.
Iznimno je važno da i mi razvijemo tu vrstu patriotizma i ove godine svoj odmor provedemo u BiH. Podsjetit ću da su ljepote naše zemlje osvojile svijet. O Bosni i Hercegovini se pisalo u svjetskim medijima kao zemlji koja plijeni svojom historijom, kulturnim naslijeđem, prirodnim ljepotama te pristupačnošću i ljubaznošću naših ljudi. BiH je izgradila imidž zemlje koju vrijedi posjetiti, stoga sam sigurna da naši građani mogu naći svaku vrstu zabave u našim gradovima, na planinama, jezerima…
Sigurno je mnogo dijelova BiH koje mnogi od nas nisu obišli i vjerujem da je ove godine jedinstvena prilika da suštinski upoznamo svoju zemlju.
Budući da lično želim biti primjer drugima, ove godine i ja ću godišnji odmor provesti u svojoj zemlji Bosni i Hercegovini.
