Fuad Čibukčić, direktor Fonda za zaštitu okoliša FBiH u gostovanju na Kalman Radiju govorio je i o projektu Toplovoda Kakanj – Sarajevo. Čibukčić je istakao da je ovaj projekt praktično zaživio. Izlažući retrospektivu, Čibukčić je kazao:
– U knjizi „Energetska paradigma“ Aleksandar Knežević je još 1971. godine napravio nekoliko scenarija o tome kako energetski obezbjediti Sarajevo. To je bilo aktuelno pet-šest godina prije sarajevske Olimpijade, uključio se i tad veliki gigant „Energoinvest“. Razmišljalo se o projektu dovođenja toplinske energije iz Termoelektrane Kakanj u Sarajevo. Onda se razmišljalo i da se napravi velika kotlovnica sa velikim dimnjakom koji bi bio master izvorište energije u Sarajevu kao centralne toplane. Potom je, ipak, odlučeno odlučili da to bude projekt dovođenja zemnog gasa.
Od tog vremena do danas Sarajevo se utrostručilo. Mnogo je neplanskog građenja te se time poremetila ruža vjetrova i prirodno provjetravanje koje ide sa Šipa koji se kreće prema Ilidži i u krug se vraća prema Vijećnici. Bilo je dosta polemika, neki su i poslije rata radili studije, ali su radili studije da bi potrošili novac.
U jednom trenutku sam razgovarao sa predsjednikom Radončićem, koji mi je rekao da postoji mogućnost da se u ovome trenutku iskoristi ta energija. Angažirali smo vrhunsku ultimativnu pamet koja postoji u energetici i napravili studiju izvodivosti. Voditelj projekta bio je prof. dr. Ejub Džaferović, a ovlaštena osoba konzorcija kao dekan Mašinskog fakulteta bio je Izet Bjelonja koji je sa još 30-tak doktora nauka napravio studiju izvodivosti, koja je na 212 strana pokazala sljedeće:
Potpuno je ekonomski opravdan projekt, a sa sociološke strane također vrlo koristan, pogotovo sa okolišnog aspekta.
Sa ministricom Đapo, obišao sam TE Kakanj i tamo na postojećim blokovima koji rade imate kao nus proizvod postojeće proizvodnje električne energije 300 megavata toplinske energije koji sad prolaze kroz dimnjak ili se troši struja da bi se ohladila voda i mogla vratiti u rijeku Bosnu da ne bi došlo do uništenja flore i faune. Vršno opterećenje u Sarajevu u neboderima koji su priključeni na centralni izvor zagrijavanja iznosi 317 megavata na -15 stepeni.
Mi u ovome trenutku i sve ovo vrijeme imamo tu enegiju koju ispuštamo u havu, tako da smo rješili zapravo da investiramo, potpisali smo ugovor sa JP „Elektroprivreda BiH“, finansirali bi oko milion KM izradu projekta tehničke dokumentacije istražnih radova, što je u toku. Nadzorni odbor JP „Elektroprivreda BiH“ donio je odluku da će ući u realizaciju tog projekta i obezbjediti sredstva za izgradnju Toplovoda Kakanj – Sarajevo u visini od više od 200 miliona KM. Važno je napomenuti, kada je u pitanju zagađenje čak 6 miliona tona CO2 i 1.260 tona sumpor dioksida, manje će se manje ispuštati 30-40% zagađenja koje imamo, a ako idemo na sljedeći korak, a to je da taj sistem dovođenja toplinske energije ovdje u Sarajevo individualna ložišta koja su izvorišta zagađenja povežemo, to će biti više nego uspješna stvar.
Sam projekt zapravo garantira da će cijena zagrijavanja biti tri puta manja. Sada je proizvedeni toplinski megavat u kotlanama Sarajevo oko 110 KM, a kad realiziramo projekt dovođenja toplinske energije u Sarajevo jedan megavat toplinske energije koštao bi oko 52 KM, a nakon 7 godina i povratka investicije cijena po megavati bi bila 26 KM – objasnio je Fuad Čibukčić, direktor Fonda za zaštitu okoliša FBiH.
