Na izuzetno dinamičnoj i šarolikoj političkoj sceni Bosne i Hercegovine jedna osoba ipak se po mnogo čemu izdvaja od drugih. Bez obzira na to što ima onih koji ga ne vole, nitko Fahrudinu Radončiću ne može osporiti uspjeh u svim poslovima kojima se bavio. Uoči raspada bivše države bio je prepoznatljiv mladi novinar i publicist, potom je utemeljio najveću i najuspješniju medijsku grupaciju u Bosni i Hercegovini.
Na vrhuncu medijske moći otvorio je moderan hotel, sagradio nekoliko impozantnih poslovnih objekata, uključujući najviši toranj u BiH, te osnovao stranku s kojom je već na prvim izborima postao važan čimbenik na političkoj sceni BiH. A iako je nakon ulaska u politiku bio suočen s teškim trenucima, uključujući boravak u pritvoru, Radončić je do danas ostao političar s jakim utjecajem i jedan od rijetkih s ugledom u sva tri naroda. Danas je njegov Savez za bolju budućnost (SBB) dio bošnjačke koalicije koja zajedno s hrvatskim i srpskim partnerima nastoji uspostaviti funkcionalnu vlast. Sam Radončić po drugi put prihvatio se pozicije ministra sigurnosti, i to u trenutku kada se BiH suočava sa dva velika sigurnosna izazova – migrantskom krizom i povratkom poraženih ISIL-ovaca. To su i teme kojima su u redakciji “Večernjeg lista” pričali s Fahrudinom Radončićem.
Kakva je trenutačno situacija s priljevom migranata u BiH prema podacima kojima raspolažu bosanskohercegovačke vlasti? Prijeti li BiH novi migrantski val?
Bosna i Hercegovina i cijela regija susreću se s planetarnom migracijom, vjerojatno u povijesti čovječanstva nije migriralo više ljudi u tako kratkom razdoblju kao što je slučaj sada. U tom smislu, zapadna Europa krajnja je destinacija mnogih migranata iz Pakistana, Afganistana, Alžira, Iraka, Irana, pa tek onda iz Sirije, a BiH se nalazi na toj ruti koja će biti pod velikim opterećenjem ne samo kratko vrijeme, već vjerojatno godinama pa i desetljećima. Zato, nažalost, mi i na proljeće očekujemo novi migrantski val. Prema našim informacijama, već nekoliko tisuća ljudi čeka ljepše vrijeme kako bi u velikom migrantskom valu krenuli preko BiH na granicu Hrvatske.
Najavili ste zaokret u politici BiH prema migrantskoj krizi. Što to konkretno znači, veća ulaganja u zaštitu granice, promjenu propisa, nešto treće ili sve to zajedno?
To mora biti kombinacija mjera, čak usuglašena i s našim susjedima. Mislim da se radilo o velikoj strateškoj pogrešci što se migrantsku krizu tretiralo isključivo kao humanitarno pitanje. Imamo podatak da je prošle godine 25.300 ljudi ušlo u BiH s nedovoljno jasnim identitetom, što znači da se u BiH, a preko nas i u druge zemlje, može ući tako da mi ne znamo o kome se radi, jesu li to ekonomski migranti, bivši ratnici koji bježe od procesuiranja, kriminalci, i zato moramo mijenjati cjelokupan pristup migrantskoj krizi. Moj je pristup jasan i postavljen na način da je moj najveći interes sigurnost Bosne i Hercegovine, sigurnost naših građana koji su često žrtve kriminalnih aktivnosti migranata, a na trećem mjestu mi je i sigurnost samih migranata jer dolaze iz različitih zemalja i među njima ima mnogo fizičkih obračuna pa i ubojstava.
Kako konkretno djelovati u situaciji kada je gotovo nemoguće utvrditi identitet ljudi koji odmah nakon što prijeđu granicu bace osobne dokumente?
Ja ću predložiti da BiH napravi svoju strategiju. Na žalost, bivša vlast u BiH nije ništa učinila u smislu legislative. Moraju se promijeniti zakoni kako se na azil ne bi čekalo 15, već samo tri dana i da onaj tko čeka azil mora biti u nekoj vrsti pritvora. Mislim da se u cijeloj Bosni i Hercegovini moraju ojačati pritvorski kapaciteti kako bi migranti koji šetaju slobodno ulicama bez ikakvih dokumenata mogli biti pritvoreni. Time bismo njima stvorili obvezu dokazivanja identiteta, a ne bi to bilo obveza države Bosne i Hercegovine. Također, želimo zaposliti odgovarajući broj policajaca na granici. Sada ih nedostaje oko 1200, a hitno trebamo oko 400 novih policajaca. I u tom smislu očekujemo razumijevanje naših europskih prijatelja, da su nam neophodne nove financijske donacije i nova materijalno-tehnička sredstva. Šokantan je podatak da 25 kilometara zelene granice Bosne i Hercegovine čuva jedan policajac i jasno je onda koliko je takva granica porozna.
Bojite li se da bi takva pooštrena migrantska politika mogla naići na kritike organizacija za zaštitu ljudskih prava, pa možda i nekih europskih zemalja?
Smatramo potpuno legitimnim da pojedine članice Europske unije žele doći do neophodne radne snage. Smatramo legitimnim da i nevladine organizacije, a naročito one koje se bave ljudskim pravima i slobodama, u punom kapacitetu rade svoj posao. Međutim, mene su na ovu dužnost izabrali građani BiH i moja je prvenstvena obveza da vodim računa o suverenitetu i interesu BiH. Stoga ćemo gledati da nađemo lijepu mjeru humanog odnosa i sigurnosnog odnosa. Činjenica je da smo mi iz europskih fondova dobili oko 93 posto za humanitarne potrebe, a samo sedam posto za sigurnosni aspekt krize. To najbolje govori da se tu radi o nelogičnim stvarima. BiH je jedna od pet najsiromašnijih europskih država i ne možemo podnijeti ekonomski pritisak tolikog broja migranata. Ne bojim se primjedbi o kojima govorite. Ako su realne, onda su one dobrodošle, ali ako je to pritisak da se od BiH napravi plato za migrante koji će odatle kao skakavci uskakati u Hrvatsku i druge zemlje Europe, njihovi komentari neće me puno tangirati.
Nedavno ste imali susret sa svojim hrvatskim kolegom Davorom Božinovićem, a najavili ste i odlazak u Beograd. Kakvu konkretnu suradnju očekujete s Hrvatskom? Vaš prethodnik Dragan Mektić iznosio je ozbiljne optužbe na račun Republike Hrvatske kad je u pitanju migrantska kriza?
Imali smo doista uspješan razgovor u Zagrebu na razini izaslanstava. Radi se o zajedničkom nastojanju, a mislim već i uspješnom rezultatu poboljšanja odnosa između Bosne i Hercegovine i Hrvatske kad je u pitanju migrantska kriza. Iz stanja nepotrebnog konflikta prešli smo u stanje potpune suradnje. Interes BiH je da granica Hrvatske, kao zemlje koja teži ulasku u schengenski prostor, ali i zemlje s kojom mi dijelimo najdužu graničnu crtu, postane neprobojna za ilegalne migrante. Od toga i BiH ima koristi, jer onda ova ruta preko BiH postaje besmislena za ilegalne migrante. U tom smislu ohrabrujemo Hrvatsku da što bolje čuva svoju granicu. Vrlo sam zahvalan što nakon mog susreta s ministrom Božinovićem prepoznajem odgovornu reakciju hrvatske Vlade koja je našoj graničnoj policiji donirala pet termovizijskih dronova i 125 odora za naše graničare. To je izniman dokaz da trebamo surađivati, a ne kao donedavno svađati se u oblasti sigurnosti.
Za BiH je velik izazov i povratak bivših ISIL-ovaca u zemlju. Kad i koliko povratnika očekujete i kakve su šanse za procesuiranje, ali i deradikalizaciju tih ljudi kako ne bi bili sigurnosna prijetnja BiH i okruženju?
Uz migrantsku krizu, vjerojatno najveći sigurnosni izazov za BiH je povratak ljudi sa stranih ratišta, konkretno iz Sirije i Iraka. Temeljem zakona koji smo usvojili prije nekoliko godina, a stjecajem okolnosti upravo ja sam ga predložio, danas uspješno te ljude procesuiramo. Prva skupina povratnika muškaraca u pritvoru je i sudski se tretira. Žene i djeca su na slobodi i vraćaju se svojim obiteljima. Trenutačna je procjena da je još oko 80 naših građana u tim logorima u Siriji i treba očekivati njihov skori dolazak u BiH. U sigurnosnom smislu BiH je spremna primiti te građane i oni koji su sudjelovali u borbenim aktivnostima morat će snositi kaznenu odgovornost. Kao ministar, primio sam članove njihovih obitelji i ozbiljno sam razgovarao s njima. Sve obitelji su spremne surađivati sa sigurnosnim službama BiH i svjesne su da su njihovi sinovi ili braća donijeli pogrešne odluke i da zbog toga moraju kazneno odgovarati. Što se tiče žena i djece, njih treba resocijalizirati i deradikalizirati. To je kompliciran postupak i tu ima posla i za psihijatre, psihologe, socijalnu službu, ali i za našu Islamsku zajednicu, koja je uz članove njihovih obitelji možda i ključna za povratak te djece i žena našim autentičnim vjerskim vrijednostima, odnosno autentičnom europskom islamu kojim se ponosimo već stoljećima.
Koliki je utjecaj velikih država na BiH? Postoji li ono što Amerikanci nazivaju „zloćudni utjecaj“ Rusije i koliko je BiH uopće zanimljiv poligon za Sjedinjene Američke Države, Kinu, Tursku, Iran ili nekog drugog velikog igrača na globalnoj sceni?
Staro je pravilo „gdje se veliki tuku, mali stradaju“. BiH ima tu sreću ili nesreću da se nalazi na takvom geostrateškom mjestu koje je zanimljivo svima. Normalno je da ovdje i SAD i Turska, zemlje EU pa i Rusija žele ostvariti što veći utjecaj. Mislim da BiH ne odgovara ta vrsta ruskog utjecaja, koji je mnogo manji u Federaciji BiH nego u Republici Srpskoj. Nama i povijesno i svakako drukčije odgovara da imamo što jaču prisutnost SAD-a i zemalja EU jer je to naš civilizacijski krug. Mi pripadamo obitelji europskih naroda i želimo se kretati na putu euroatlantskih integracija.
U BiH je nakon godinu dana od izbora deblokirana uspostava vlasti, ali taj proces nije završen. Kako u BiH doći do zajedničkih ciljeva, kada se politike tri konstitutivna naroda razilaze u gotovo svim pitanjima?
Imamo situacija da dio srpske politike u BiH vuče Republiku Srpsku u separatizam. S druge strane, imamo jednu tendenciju da se BiH što više centralizira, a imamo i treći zahtjev, a tiče se Hrvata, da se riješi pozicija u kojoj taj narod na izborima ne bi bio majoriziran. To je vrh ledenog brijega ispod kojeg postoji još mnoštvo delikatnih i ozbiljnih pitanja koja, na žalost, u Daytonu nisu definirana. Čvrst sam pristalica stava da BiH svoje unutarnje odnose mora rješavati na najmudriji način, a to je ispunjavanjem standarda za ulazak u Europsku uniju. Ti standardi najbolje odgovaraju građanima Bosne i Hercegovine i to treba biti naš put, a ne neka maštanja o spektakularnim međunarodnim konferencijama i dogovorima te vrste.
Za Hrvate je, kako ste i sami kazali, ključno pitanje reforme izbornog zakona, dok bošnjačkoj strani to, najblaže rečeno, nije prioritet. Kako onda do rješenja ovog pitanja koje opterećuje i političke i međunacionalne odnose u BiH?
Bošnjaci i Hrvati, kao i Srbi, moraju shvatiti da je BiH zajednička država sva tri naroda i ostalih. Pregovori između bošnjačke i hrvatske strane, koji se percipiraju kao pregovori između najjače hrvatske stranke HDZ-a i najjače bošnjačke stranke SDA, upravo su u tijeku i, da budem iskren, ne raspolažem s dovoljno informacija koliko su uspješni. Mogu navijati da se okončaju uspješno i za Bošnjake i za Hrvate, a time i za Federaciju i državu BiH.
Možete li, kao netko koga se percipira političarom s dobrim relacijama i s hrvatskim i sa srpskim kolegama, pridonijeti postizanju kompromisnog rješenja prihvatljivog za sve?
Veoma je važno da Hrvati u BiH, kao i Srbi, shvate da je bošnjačka politička scena pluralistička i da na njoj egzistira i ljevica i desnica i stranke centra. Uostalom, slično je i s političkim scenama Srba i Hrvata u BiH. Osobe koje ulijevaju nadu da je moguće doći do kompromisa i koji to svojim primjerom pokazuju, uvijek su dobrodošle. Naročito u zemlji kao što je BiH, ali znate kako narod kaže – kad se dvojica tuku, najviše batina dobije onaj tko ih razdvaja. Prema tome, ne treba precjenjivati ni tu moju medijatorsku ulogu, iako ja iskreno živim za dobre odnose i sa Srbima i s Hrvatima u BiH, uz očuvanje interesa Bošnjaka i drugih građana BiH.
Vlast i oporba u Republici Srpskoj zaprijetili su blokadom odlučivanja u državnim institucijama jer su nezadovoljni radom i odlukama Ustavnog suda BiH, uključujući zadnju o vlasništvu nad zemljištem. Traže povlačenje stranih sudaca iz Ustavnog suda, tvrdeći da su pristrani u korist Bošnjaka. Je li to najava nove krize u BiH?
Na žalost, već dulje vrijeme prisustvujemo podizanju ljestvice kada je u pitanju legitimiranje politike koja predstavlja pokušaj rušenja institucija Bosne i Hercegovine. Međutim, više je nego jasno da se i najnovija odluka Ustavnog suda BiH koristi samo kao novi povod za ucjenjivačke i separatističke poruke koje dolaze iz službene Banje Luke. Nije teško prepoznati ni politiku ni centar odakle se teži destabilizaciji cijele regije. Sve se to radi pod različitim izgovorima. Međutim, potpuno sam siguran da će probosanske snage i ovaj put naći legalistički i mudar odgovor, a da će oni koji pokušavaju na svaki način srušiti zajedničku državu ponovno biti dovedeni u poziciju da zaborave opasne i zapaljive izjave koje su davali, a odluke, poput one o Danu Republike, staviti izvan pravne snage. Najavljena blokada državnih institucija uvelike šteti ekonomskom napretku Bosne i Hercegovine te svih njezinih građana pa tako i građana iz entiteta Republike Srpske. Uvjeren sam da će na kraju ekonomski moment prevladati nad zapaljivom retorikom i da će političari iz RS-a shvatiti da je ovo način na koji kažnjavaju i građane RS-a. Stanje straha i devastacije izgubit će bitku. Ekonomski interesi građana i euroatlantski put civilizacijski su dominantni. Ja se nadam da će to što prije shvatiti i ljudi iz entiteta Republike Srpske.
Hrvatska trenutačno predsjeda Europskom unijom. Što očekujete od službenog Zagreba kad su Bosna i Hercegovina i njezin europski put u pitanju?
Očekujem da se službeni Zagreb drži riječi koju je javno dao građanima Bosne i Hercegovine. Doista i nemam dvojbi da će to tako i biti. Mi s razlogom očekujemo da Hrvatska bude veliki i iskreni promotor interesa BiH kada je u pitanju naše približavanje Europskoj uniji i očekujemo da nam Hrvatska svojim lobiranjem pomogne u mnogim segmentima života. Konkretno, ja sam molio svoga hrvatskog kolegu da nam Hrvatska pomogne u boljem sagledavanju pa i financijski kada je u pitanju migrantska kriza u BiH, ali i brojnim drugim pitanjima koja su u interesu obje zemlje.
Vi ste i utemeljitelj Avaza, koji je najveća medijska grupacija, ali poznato je da ste i veliki graditelj. Nedavno je objavljeno kako će izgledati novi Avazov toranj. Kako vi sebe zapravo doživljavate – kao novinara, političara, graditelja ili biznismena?
Sebe vidim kao višestruko talentiranu i radnu osobu koja je, kao i svaki drugi čovjek, imala različite profesionalne faze. Prva je bila novinarstvo. Radio sam za zagrebački Danas, utemeljio Avaz kao najveći novinski sustav u BiH, potom smo gradili velike građevine, a u međuvremenu sam formirao Savez za bolju budućnost (SBB) BiH, a bio sam i dva puta ministar sigurnosti i izaslanik u državnom domu naroda. Sada sam u situaciji da je Avaz, kao moje dijete koje je odraslo, kompanija koja bez mene stvara viziju svog razvoja i mislim da će gradnja tornja koji spominjete uljepšati i Sarajevo i cijelu regiju i tome se doista radujem.
Izvor: Večernji list
