U mandatu ministra rada i socijalne politike u Vladi Federacije BiH i zamjenika premijera Veska Drljače doneseni su vrlo bitni sistemski zakoni iz oblasti socijalne zaštite, penzionog fonda te rada i zapošljavanja.
U intervjuu za „Avaz“ ministar Drljača sumirao je učinjeno u proteklom periodu i najavio nove aktivnosti ministarstva na čijem je čelu.
Sistemski zakon
Penzioneri su upravo dobili uvećanu aprilsku penziju i razliku za prva tri mjeseca ove godine…
– Svi penzioneri u Federaciji BiH su dobili uvećane aprilske penzije za 7,3 posto. Ova razlika od 7,3 posto će im biti isplaćena retroaktivno i za januar, februar i mart, a vrlo brzo će biti realizovano i vanredno usklađivanje penzija od 3,5 posto.
Reformski zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju je sistemski zakon i, sigurno, jedan od najvažnijih zakona kojima su se bavili Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i Vlada Federacije BiH u cjelini, s obzirom na to da se odnosi na više od 420 hiljada penzionera i još najmanje toliko članova njihovih porodica.
Nakon stupanja na snagu Zakona o PIO 1. marta 2018. godine penzije su redovno povećavane, a isplata penzija je bila blagovremena, bez kašnjenja. Ukupno povećanje penzija, u mandatu ove Vlade Federacije BiH, bilo je oko 25 posto.
Kao resorni ministar, bez obzira na činjenicu da su u mom mandatu penzije povećane za oko 25 posto, ne mogu u cijelosti biti zadovoljan urađenim, a cijenim da takvo mišljenje dijele i penzioneri. Oni su posebno osjetljiva kategorija stanovništva, koja zaslužuje svu našu pažnju, naročito u vrijeme kada imamo značajnu inflaciju i svakodnevna poskupljenja osnovnih životnih namirnica.
U svakom slučaju, učinit ćemo sve da penzije rastu i budu redovne i u narednim godinama.
Jednokratna pomoć
Planirate li možda određene oblike dodatne materijalne pomoći penzionerima, kao najugroženijoj populaciji, tokom ove godine?
– Prioritet Ministarstva i Vlade Federacije BiH je finansijska stabilnost, odnosno redovna isplata penzija, uključujući redovna i vanredna povećanja penzija. Naravno da ćemo se, osim navedenog, u skladu s mogućnostima, zalagati da se penzionerima osigura i dodatna pomoć kako bi se donekle smanjio udar na njihov standard, izazvan globalnom svjetskom krizom.
Napominjem da su, na prijedlog ovog ministarstva, u prošloj godini penzioneri dobili u dva navrata jednokratnu novčanu pomoć. Prva je isplaćena u julu 2021., i to po 120 KM za one čija su primanja do 478,91 KM, a po 100 KM za one koji primaju više od tog iznosa. Drugi put je penzionerima s decembarskim penzijama isplaćeno po 50 KM.
Penzije se sada isplaćuju iz budžeta FBiH. Je li se to rješenje pokazalo efikasnim?
– Isplata penzija iz budžeta Federacije BiH je dugoročno svakako dobro rješenje, koje daje dodatnu stabilnost isplati penzija te na praktičnom nivou garantuje da se penzije isplaćuju redovno 5. u mjesecu za prethodni mjesec, bez obzira na priliv sredstava od doprinosa u penzioni fond.
Istina, priliv sredstava od doprinosa je zadovoljavajući, a ovo zakonsko rješenje u narednom periodu može pokazati svoje prednosti i ukoliko bi, eventualno, došlo do poremećaja u naplati ili broju osiguranika koji plaćaju doprinose.
Vaše je ministarstvo dosta radilo na poboljšanju zakonske regulative vezane za podršku i pomoć porodicama s djecom. Šta je cilj reforme socijalnih davanja za porodice s djecom?
– Porodica je u našem društvu suočena s brojnim socijalnim i ekonomskim teškoćama i problemima: siromaštvo, nezaposlenost, smanjen natalitet i iseljavanje, posebno mladih porodica, što im otežava da ostvare osnovne društvene uloge.
U cilju poboljšanja stanja u ovoj oblasti, sačinjen je Prijedlog zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom, koji je usvojen u Predstavničkom domu, a očekujemo da će i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH na narednoj sjednici razmatrati i usvojiti isti zakon.
Ovim zakonom Federacija BiH će preuzeti finansiranje prava na dječiji doplatak. Očekujemo da će više od 85.000 djece iz siromašnijih porodica ostvariti prava na dječiji dodatak. Visina naknade dječijeg dodatka će iznositi 103,70 KM. S obzirom na to da je osnovica za utvrđivanje visine naknade dječijeg dodatka vezana za najnižu platu u Federaciji BiH, visina dječijeg dodatka će u narednom periodu rasti kako se bude mijenjala i visina najniže plate u Federaciji BiH. Za ove namjene u budžetu Federacije BiH u ovoj godini planirano je 50 miliona KM.
Također, zakon predviđa i pravo na novčanu pomoć porodiljama koje nisu u radnom odnosu, koja će se isplaćivati 12 mjeseci u iznosu od 55 posto najniže plate u Federaciji, što iznosi oko 298 KM mjesečno. Ovo pravo će se finansirati iz kantonalnih budžeta, s tim da kantoni, zavisno od svojih mogućnosti, mogu utvrditi i viši iznos naknade.
Ministarstvo je nastojalo kroz predložena zakonska rješenja uspostaviti socijalno pravičniji i fiskalno održiv sistem zaštite porodice s djecom, ukinuti diskriminaciju na osnovu mjesta življenja, ublažiti efekte siromaštva te izjednačiti prava djece u Federaciji BiH.
Ovdje bih istakao i nedavno usvojen Zakon o roditeljima njegovateljima, kojim su definisani status i prava roditelja i njegovatelja, djece sa 100-postotnim invaliditetom, odnosno djece koja ne mogu samostalno obavljati svoje osnovne funkcije, kao i Zakon o hraniteljstvu u FBiH.
Socijalni partneri
U Vašem mandatu donesen je novi Zakon o radu. Koliko ste zadovoljni njegovom implementacijom i jeste li uočili moguće nedostatke koje treba popravljati i mijenjati?
– Novim Zakonom o radu su na bitno drugačiji način uređeni određeni instituti iz radnog prava radi njihovog usklađivanja s propisima Evropske unije i drugim međunarodnim dokumentima te povećanja fleksibilnosti radnih uslova u smislu reforme tržišta rada.
Usvajanjem novog Zakona o radu u Federaciji BiH su pokrenuti, odnosno otkočeni određeni procesi, oko kojih već duži niz godina nije postojala saglasnost socijalnih partnera. Naime, proveden je proces usklađivanja kolektivnih ugovora koji su bili na snazi u vrijeme stupanja na snagu novog Zakona o radu, što predstavlja jedan od najznačajnijih rezultata u implementaciji novog Zakona o radu.
Nadalje, rezultati u implementaciji novog Zakona o radu postignuti su i u pogledu borbe protiv rada nacrno.
U skladu sa Zakonom o radu, donijet je i novi Zakona o reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca te su na taj način uređena pitanja u vezi sa sticanjem ovlaštenja za kolektivno pregovaranje i učešće predstavnika socijalnih partnera u bipartitnim i tripartitnim tijelima.
Također, institut mirnog rješavanja radnih sporova razrađen je kroz donošenje novog Zakona o mirnom rješavanju radnih sporova, gdje se stranama u sporu nudi alternativni način rješavanja individualnih i kolektivnih radnih sporova kroz postupak potpomognut od miritelja, odnosno arbitara.
Treba osnažiti ulogu javnih službi za zapošljavanje
Opravdavaju li, prema Vašem mišljenju, zavodi za zapošljavanje svoju osnovnu ulogu? Je li potrebna reforma u tom sektoru?
– Realizacijom planiranih programa javne službe za zapošljavanje postižu rezultate u okviru realizacije aktivne politike zapošljavanja, usmjeravanjem na poticanje potražnje za radnom snagom i pružanjem podrške nezaposlenim osobama kroz poboljšanje njihove mogućnosti za zaposlenjem, poticanje njihovog samozapošljavanja, kao i kroz pružanje odgovarajućih informacija za nezaposlene osobe i poslodavce.
U 2021. godini, vodeći se zakonom utvrđenim prioritetima, nakon izvršenja obaveza koje se odnose na materijalnu i socijalnu sigurnost nezaposlenih osoba, raspoloživa sredstva su bila usmjerena na aktivne politike zapošljavanja te se na taj način uticalo na prekid nezaposlenosti velikog broja dugotrajno nezaposlenih osoba, omogućavanje sticanja prvog radnog iskustva za mlade, te zapošljavanja osoba iz teže zapošljivih kategorija.
(Avaz.ba)
