Damir Arnaut, zastupnik SBB-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i pravnik, govorio je za N1 o hapšenju Atifa Dudakovića, komandanta 5. korpusa Armije RBiH, koji je večeras predat u nadležnost Tužilaštva BiH nakon što je ispitan u SIPA-i.
Arnaut je komentarisao hapšenje Atifa Dudakovića rekavši da je to hapšenje šokantno. Ukazao je na to da se teatralna hapšenja u razvijenim državama ne dešavaju.
“Šokantno je hapšenje generala Dudakovića – sile nebeske. Smetaju mi teatralna hapšenja gdje nema potrebe za tim. Dudaković se odazivao pozivima nadležnih institucija i nikada nije pokušao pobjeći., hapšenje potpuno nepotrebno. Da li ste čuli da se u razvijenim državama dešavaju teatralna hapšenja? U tim državama se pošalje poziv osobama koje se sumnjiče. Isto se desilo i sa delegatom u Domu naroda Fahrudinom Radončićem. Teatralano hapšenje, upad u novinarsku redakciju. Izgleda da je ovo postalo pravilo, a ne izuzetak”, rekao je.
Arnaut je uvjeren da s pravne strane Dudaković neće biti proglašen krivim, te je naglasio da se u BiH vrlo često pokazalo da tužilaštvo nije u pravu.
“Što se tiče samo odgovornosti generala Dudakovića, kao neko ko je učestvovao u odbrani Ganića, Divjaka, sličnim postupcima, zaista mogu reći sa pravne strane da sam uvjeren da general Dudaković neće biti proglašen krivim”, kazao je Arnaut.
Istakao je da su RS i Srbija pokušale fabricirati dokaze u slučaju Ejupa Ganića i Jovana Divjaka.
“U slučaju Ganića i Divjaka samo vidjeli pokušaj RS-a i Srbije da fabriciraju dokaze, dovodeći lažne zaštićene svjedoke pred sudom u Londonu. Sud je dokazao da su lagali i nadam se da će tako biti i kod nas”, rekao je Arnaut.
Kada je u pitanju Pelješki most, smatra da članovi Predsjedništva već sedam godina ništa nisu učinili. Posebno je istaknuo odgovornost Bakira Izetbegovića.
“Reakcije članova Predsjedništva su neozbiljne. Neozbiljno je da zadnjih sedam godina Bakir Izetbegović nije mrdnuo prstom. Učinio je to tek kada je Hrvatska dobila 350 miliona eura za izgradnju mosta”, naveo je.
Objasnio je Arnaut i sporenja oko visine samog mosta.
“Hrvatska kaže da je visina mosta 55 metara. Pitanje je da li se tu radi o 55 metara plovnog puta ili je u pitanju neka druga tačka. Hrvatska nije to navela, rekavši samo da je riječ o 55 metara. Ako je to visina kolovoza gdje auta prolaze, onda preostaju 44 metra, što nije dostatno za prolazak velikih brodova”, naglasio je.
Smatra da se sa Hrvatskom mogao napraviti prihvatljiv sporazum u vezi Pelješkog mosta i da bi se to desilo da je Fahrudin Radončić član Predsjedništva BiH.
“Maksimalno što Hrvatska može dobiti je 60 metara visine mosta. Siguran sam da se razumnim pristupom moglo dogovoriti da visina mosta bude veća. Imali smo neracionalne izjave u smislu da se most ne može graditi. Kako to može neko uvjetovati Hrvatsku? BiH ništa nije uradila, osim što su se slala pisma i saopštenja. Adil Osmanović je prijetio da će se BiH povući iz sporazuma o granici s Hrvatskom, što je suludo. Taj sporazum je povoljan po BiH i Hrvatska ga je potpisala pod pritiskom međunarodne zajednice”, istakao je Arnaut.
Za njega je Pelješki most dokaz nesposobnosti trenutne vlasti.
“Radi se o nesposobnosti i neznanju da se zaštite interesi BiH. U slučaju Ganića smo pet mjeseci radili da dokažemo političku motivaciju Srbije. Nismo slali pisma i saopštenja. Oslobađanje Ganića je omogućilo oslobađanje Ilije Jurišića. Nakon toga Srbija nije nikoga uhapsila. Dakle, drugi će vas shvatiti ozbiljno onoliko koliko sebe shvatite ozbiljno”, kazao je.
Arnaut smatra još nije kasno da se poveća visina Pelješkog mosta, ali da treba znati povući pravi potez kada je u pitanju most.
Osvrnuo se i na sastanke između političkih stranaka, predstavnika Evropske unije i Ambasade SAD-a u vezi izmjena Izbornog zakona. Sastanke je ocijeno kao produktivnima, te da su SDA i HDZ BiH najveći kočničari u nastojanju da se postigne dogovor.
“SDA i HDZ BiH ne žele da rješe to pitanje. Vidi se da nema volje i jasno mi je da te dvije stranke žele voditi kampanju na pitanjima kao što su Pelješki most, ugroženost naroda, vitalni nacionalni interes”, istakao je Arnaut.
Ukazao je da je dinamika pregovora u vezi izmjena Izbornog zakona drugačija kada nema HDZ-a BiH. Posvjedočio da je na jednom od sastanaka između političkih stranaka, predstavnika Evropske unije i Ambasade SAD-a o izmjenama Izbornog zakona raspravljano o tome ko je počeo rat. Rekao je da te sastanke obilježi prepucavanje između SDA i HDZ BiH. Tvrdi da je SBB najkonstruktivniji u tim sastancima.
Mišljenja je da izmjene Izbornog zakona nije kasno postići sve do samih izbora. Istakao je i zabrinutost:
“Brine me to što će se stranke, posebno SDA i HDZ BiH više baviti izborima nego izmjenama Izbornog zakona”, naglasio je Arnaut.
