Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić na tematskoj sjednici Predstavničkog doma Federalnog parlamenta detaljno je objasnio situaciju u kojoj se danas nalazi energetski sektor u Federaciji.
Izlaganje ministra na sjednici Parlamenta prenosimo u cijelosti:
– U uvodnom dijelu želio bih istaknuti da je energetski sektor, kao osnovni pokretač i temelj sveukupnog, održivog i dugoročno stabilnog razvoja Federacije BiH, pa samim tim i Bosne i Hercegovine, zasluženo došao u fokus interesiranja Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
Ugovor o uspostavi Energetske zajednice je potpisan 2005. godine i stupio je na snagu 1. jula 2006. godine, da bi 2013. godine bio produžen za dodatnih deset godina. Ciljevi koji su tada postavljeni kroz Ugovor o Energetskoj zajednici uglavnom su vezani za kreiranje stabilnog i jedinstvenog regulatornog okvira i tržišnog prostora koji će osigurati pouzdano snabdijevanje energentima i koji može privući investicije u sektore električne energije i prirodnog plina, kao i razvoj alternativnih pravaca snabdijevanja plinom i poboljšanje stanja u okolišu, uz primjenu energijske efikasnosti i korištenje obnovljivih izvora.
Pravni okvir Energetske zajednice (Acquis) koji prati razvoj pravnog okvira Evropske unije i danas obuhvata njenu ključnu energetsku legislativu u područjima električne energije, plina, sigurnosti snabdijevanja, zaštite okoliša, konkurencije, obnovljivih izvora, energijske efikasnosti, nafte i naftnih derivata, statistike i infrastrukture, u svom središtu ima direktive i uredbe iz Trećeg energetskog paketa EU koje predviđaju zajedničke propise za interna tržišta električne energije i prirodnog plina i reguliraju prekograničnu trgovinu.
Bez obzira na činjenicu što je Ugovor o uspostavi Energetske zajednice međunarodni ugovor koji je potpisala država Bosna i Hercegovina koja je, po tom osnovu, odgovorna za ispunjavanje ugovorom preuzetih obaveza, neosporno je da su i entiteti, kao sastavni dijelovi Bosne i Hercegovine i u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, odgovorni za ispunjavanje onog dijela preuzetih obaveza koje su definirane pripadajućim nadležnostima.
Obavezali smo se da ćemo, zajedno s drugim članicama Energetske zajednice, uspostaviti zajedničko tržište električne energije i plina koje će funkcionirati po standardima tržišta energije EU, s kojim se integriramo. U tom pravcu smo i krenuli postepenim preuzimanjem dijelova pravnog okvira (acquisa) EU u područjima električne energije, plina, zaštite okoliša, konkurencije, obnovljivih energetskih resursa, energijske efikasnosti, nafte i statistike koji su od 2005. godine u više navrata inovirani i dopunjavani.
Generalno, ni mi ni Energetska zajednica ne možemo biti zadovoljni dinamikom i procesom prilagođavanja i usklađivanja zakonske regulative BiH i njenih entiteta sa zakonima i direktivama EU iz oblasti energije.
Došli smo u situaciju da, naprimjer, nakon četiri ili pet godina pregovaranja o zakonima o električnoj energiji i plinu, Energetska zajednica daje RS jednu formu zakona, a Federaciji BiH drugu. RS je s ponuđenim rješenjima bila saglasna, a FBiH je tražila da se objektivno razmotre i uvaže ustavne nadležnosti države i entiteta kad su u pitanju električna energija i plin.
Nažalost, moramo konstatirati da su iz Energetske zajednice u proteklom periodu imali jedne aršine prema RS, a druge prema Federaciji BiH. Imali smo, naprimjer, nesmetano zeleno svjetlo za gradnju Termoelektrane (TE) Stanari u RS, a istovremeno imamo pokušaj blokade u vezi s Blokom 7 u Tuzli, čijom se izgradnjom, u skladu s visokim okolišnim i energetskim standardima, gase tri bloka stara 50 godina i rješava pitanje grijanja cijelog Tuzlanskog kantona.
Vlada Federacije BiH i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, kao nadležno ministarstvo za oblast energije u Federaciji Bosne i Hercegovine, u cijelosti je saglasna s preporukama EU dostavljenim od Evropske komisije, nakon trećeg sastanka Pododbora u okviru SSP-a za transport, energiju, okoliš i regionalni razvoj održanog 13. decembra 2018. godine u Briselu i u potpunosti podržava i nastoji izvršiti provođenje daljnjih aktivnosti navedenih za oblasti energije u okviru obaveza koje pripadaju entitetskom nivou.
Ovdje je posebno potrebno podcrtati preporuku Evropske unije/ Evropske komisije koja se odnosi na obavezu usklađivanja zakonodavstva na državnom nivou u oblasti električne energije i plina s Trećim energetskim paketom, a nakon toga, obavezu donošenja zakona na entitetskom nivou koji trebaju biti međusobno harmonizirani i usklađeni s državnim zakonodavnim okvirom.
Ovakav pristup rješavanju ovih obaveza je kontinuiran stav svih prethodnih saziva vlada Federacije BiH i bazira sa, kako na svim preporukama Evropske komisije i EU tako i na obavezama koje je preuzela Bosna i Hercegovina po osnovu Ugovora o uspostavi Energetske zajednice i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, u maju 2015. godine Evropska komisija je ponovo izrazila svoju zabrinutost zbog nedostatka koherentnih strategija i regulatornih sistema u oblasti električne energije, plina i nafte (Preporuke Evropske Komisije, 12. maj 2015. g.), te je pozvala Bosnu i Hercegovinu da intenzivira aktivnosti u oblasti propisa o električnoj energiji i plinu u skladu s Ugovorom o Energetskoj zajednici.
Kako bi se nastavilo usklađivanje zakonodavstva Bosne i Hercegovine s pravnom stečevinom Evropske unije, odnosno, kako bi se transponirale odredbe Trećeg energetskog paketa u nacionalno zakonodavstvo, Evropska komisija je preferirala da se:
A) Nacrt zakona o prijenosu, regulatoru i tržištu električne energije u BiH, izrađen u okviru projekta koji je finansirala EU – Izrada zakonskog okvira u elektroenergetskom sektoru Bosne i Hercegovine u skladu sa propisima EU – a koji je potpuno usklađen sa Trećim paketom, prihvati kao inicijalni nacrt za novi zakon na državnom nivou,
B) Postigne dogovor u vezi s državnim zakonom o plinu izrađenom prema Nacrtu zakona o transportu prirodnog plina, regulaciji i internom tržištu u BiH; koji je Bosni i Hercegovini 2014. godine dostavio Sekretarijat Energetske zajednice (ECS) kao predloženo rješenje, a što je od Federacije BiH i prihvaćeno.
Zakon o električnoj energiji u Federaciji BIH donio je značajan obim izmjena i novih rješenja u odnosu na prethodni iz razloga što je najvažniji utjecajni faktor prilikom izrade zakona bila obaveza Bosne i Hercegovine koja se odnosila na usklađivanje zakonodavnog okvira s pravnom stečevinom EU, odnosno, preciznije s Trećim energetskim paketom (Direktiva 2003/54/EZ).
Činjenica je da se u tekst Zakona o električnoj energiji nisu u cijelosti transponirale odredbe Trećeg energetskog paketa, iz razloga što, u vrijeme donošenja zakona, to nije bilo obavezno. Također je, prije slanja u proceduru, na tekst Zakona o električnoj energiji Sekretarijat EZ dao pozitivno mišljenje.
Na osnovu Zakona o električnoj energiji od Vlade Federacije BiH doneseni su dokumenti bitni za prestrukturiranje elektroenergetskog sektora:
– Privremene smjernice elektroenergetske politike za sve učesnike u elektroenergetskom sektoru, uključujući i privremene smjernice elektroenergetske politike za Regulatornu komisiju za energiju, na koje su dala saglasnost oba doma Parlamenta FBiH ( 2014.) i čime je zakonska procedura završena.
– Program prestrukturiranja elektroenergetskog sektora u FBiH, na koji je saglasnost dao Zastupnički dom Parlamenta FBiH (2014.), a čime zakonska procedura donošenja nije završena.
Uvaženi zastupnici, ukratko ću vas informirati o aktivnostima na donošenju državnog zakonodavstva:
Slijedom zaključaka 13. sastanka Ministarskog vijeća Energetske zajednice održanog u Tirani u oktobru 2015. godine, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (MVTEO), u funkciji koordinatora, i Sekretarijat EZ su pristupili organiziranju interresornih radnih grupa i pokretanju aktivnosti na donošenju propisa o električnoj energiji i plinu na državnom nivou usklađenih sa Trećim energetskim paketom.
Kao polazni materijal za razgovore prihvaćeni su nacrti zakona preferirani od Evropske komisije i dostavljeni su Bosni i Hercegovini u skladu s ranijim preporukama i odlukama Evropske komisije.
Na sastanku u Beču Radna grupa koja se bavila usklađivanjem zakonskog okvira u oblasti električne energije je analizirala Nacrt zakona o prijenosu, regulatoru i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini i postigla saglasnost o ključnim pitanjima koja državni zakon treba definirati. Na sastanku u Sarajevu u januaru 2016. godine, na nivou Radne grupe sastavljene od svih relevantnih učesnika u elektroenergetskom sektoru i nadležnih ministarstava, Nacrt zakona o prijenosu, regulatoru i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini je u cijelosti usklađen.
Naknadno, bez participacije Radne grupe, usaglašena verzija ovog zakona je izmijenjena od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (MVTEO), koje je preuzelo obavezu da Nacrt zakona pravno-tehnički uredi. Prilikom pravno-tehničkog uređivanja od MVTEO došlo je i do nekoliko suštinskih izmjena Nacrta zakona, o čemu članovi Radne grupe za električnu energiju u ime Federacije BiH nisu bili obaviješteni.
Osim ovih izmjena, koje se odnose na elektroenergetski sektor, kasnije su, u okviru rada Radne grupe za plin, u tekst zakona ubačene i dopune koje se odnose na plinski sektor, također bez učešća Radne grupe za električnu energiju.
Na taj način se pokušalo Zakonom o električnoj energiji urediti i pitanja koja se odnose na sektor plina umjesto da se to uredi zakonom o plinu, iz razloga što se izašlo ususret Republici Srpskoj, koja ni u kom slučaju nije željela prihvatiti stav da je plinski sektor potrebno urediti kroz poseban zakonski propis.
Kako je cjelokupna aktivnost usklađivanja s Trećim energetskim paketom rješavana na način da se donese jedan zakon kojim će se pokriti i oblast električne energije i oblast prirodnog plina (Zakon o regulatoru električne energije i prirodnog plina, prijenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini), tako je trenutno činjenično stanje takvo da je usklađivanje oblasti zakonodavstva iz domena električne energije sa Trećim energetskim paketom praktično svojevrsni „talac“ neusklađenosti oblasti zakonodavstva iz domena prirodnog plina.
Također je poznato da se spomenute aktivnosti nisu okončale niti se pristupilo donošenju odgovarajućih dokumenata, iz razloga što se nisu mogli postići usaglašeni stavovi za oblast prirodnog plina na entitetskom nivou, odnosno što se, u kontinuitetu, nisu razmatrala niti usvojila stajališta i prijedlozi Federacije BiH.
Izmjene teksta zakona, koje se odnose na oblast električne energije, a koje je tražila RS, prihvaćene su u cijelosti od MVTEO i Sekretarijata EZ, uz tumačenje da je riječ o izmjenama koje nisu suštinske i da se odnose više na plinski sektor. Međutim, riječ je izmjenama koje, u nekim pitanjima, predstavljaju suštinske promjene, te je konačni rezultat ovako izmijenjenog finaliziranog teksta prednacrta zakona daleko od teksta zakona koji je bio usaglašen od Radne grupe za električnu energiju. Tako dobiveni tekst revidiranog prednacrta zakona je za Federaciju BiH daleko od prihvatljivog.
Evidentno je da se radi o suštinskim izmjenama teksta zakona koji se odnose pitanja vezana za operatora tržišta električne energije, pitanja vezana za sukob nadležnosti državnog i entitetskih regulatora, pitanja vezana za usklađenost entitetskih zakona sa ovim zakonom, pitanja vezana za izvještavanje o sigurnosti snabdijevanja itd.
Poštovani zastupnici, potpisivanjem Ugovora o uspostavi Energetske zajednice Bosna i Hercegovina se, između ostalog, obavezala da će i u plinskom sektoru donijeti zakonodavstvo na državnom nivou. Činjenica je da, i pored višegodišnjih pokušaja da se iznađe optimalno rješenje prihvatljivo za sve učesnike u plinskom sektoru, zakon o plinu na državnom nivou nije donesen.
Kako Bosna i Hercegovina do oktobra 2015. godine nije ispunila svoje obaveze vezane za donošenje zakonodavstva o plinu na državnom nivou, u oktobru 2015. godine Ministarsko vijeće Energetske zajednice je donijelo odluku o uvođenju mjera protiv Bosne i Hercegovine u skladu sa članom 92(1) Ugovora.
Prema istoj odluci, Bosna i Hercegovina je obavezna da, u saradnji sa Sekretarijatom, primijeni mjere za prevazilaženje kršenja ovog ugovora.
Postupajući u skladu sa obavezama koje su definirane u naprijed navedenim dokumentima, a odnose se na usklađivanje entitetskog zakonodavstva sa pravnim okvirom EU o plinu, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je pokrenulo aktivnosti na izradi entitetskog zakona za sektor plina u Federaciji BiH. Ovdje je bitno navesti da se u Federaciji BiH u oblasti plinkse privrede primjenjuje Uredba o organizaciji i regulaciji sektora plinske privrede koju je, u nedostatku zakonodavstva na državnom nivou, kao privremeno rješenje, donijela Vlada Federacije BiH 2007. godine.
Kao rezultat tih pokrenutih aktivnosti, uz provođenje svih obaveznih procedura, izrađen je Prijedlog zakona o plinu Federacije BiH koji je, u septembru 2014. godine usvojen od strane Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.
Zakon o plinu Federacije BiH nije razmatran od Doma naroda Parlamenta FBiH.
Vodeći računa o principima izrade zakonodavnog okvira za plinski sektor u Bosni i Hercegovini, dogovorenim na visokom nivou, koji precizira donošenje državnog zakonskog okvira, pa harmonizaciju i donošenje entitetskog zakonodavstva, Vlada Federacije BiH je u avgustu 2019. godine, radi dorade, iz parlamentarne procedure povukla Prijedlog zakona o plinu Federacije BiH.
S obzirom na činjenicu da se nisu mogli postići usaglašeni stavovi predstavnika oba entiteta za oblast prirodnog plina, a cijelim tokom pregovora od Sekretarijata EZ-a su preferirani i usvajani prijedlozi predstavnika Republike Srpske, Radna grupa Federacije BiH je o istom informirala Vladu Federacije BiH, koja je, nakon prihvatanja informacije, donijela zaključak, kojim se izjasnila da ne prihvata rješenja data u „finalnom dokumentu“ Nacrta zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu energije u BiH, odnosno, kojim je predložila pokretanje inicijative da se na državnom nivou donesu posebni zakoni kako za oblast električne energije tako i za oblast plina, te je utvrdila minimalne zahtjeve vezane za zakonsko rješenja za oblast plina ispod kojih Federacija BiH ne može ići.
Kad je u pitanju zaštita okoliša, a imajući u vidu činjenicu da je problematika okoliša u Bosni i Hercegovini na entitetskom nivou, njihova provedba je regulirana entitetskim provedbenim propisima Zakona o zaštiti zraka, a sve s ciljem realizacije Nacionalnog plana redukcije emisija zagađujućih materija u zrak iz postojećih blokova termoelektrana u Bosni i Hercegovini tzv. NERP –a.
Izgradnja Bloka 7 u Tuzli
Kada su u pitanju obaveze Federacije BiH vezane za sadržaj sumpora u gorivima, bitno je navesti da je donošenjem Zakona o naftnim derivatima u Federaciji BiH, uz propisivanje standarda čija je primjena obavezna, na ovom planu Federacija BIH svoje obaveze ispunila.
Što se tiče situacije u vezi s energetskim projektom izgradnje Bloka 7 u Tuzli, od 450 megavata električne energije, radi se o potpuno novom, savremenom bloku, ekonomski i ekološki potpuno isplativom. Taj blok mijenja tri postojeća u TE Tuzla. Nakon gradnje ova tri bloka će biti ugašena. Novi će grijati kompletan TK, dakle, osim proizvodnje električne proizvodit će i toplotnu energiju i grijati najmnogoljudniji kanton u Federaciji BiH. Možete zamisliti kada ne bi bilo grijanja u TK na ovaj način, kada bi svi prešli na alternativno grijanje, a to je ugalj prvenstveno, to bi bilo ekološka katastrofa. Dakle, nama je Blok 7 potreban. Kao zamjenski blok, to je broj jedan, a onda kao blok koji će održati energetsku nezavisnost Federacije BiH.
U samom procesu definiranja granica projekta, došlo je do primjedbe Energetske zajednice, a na osnovu dvije primjedbe od dva udruženja iz BiH o tome da li garancija koju je izdala država BiH u sebi ima elemenata državne pomoći.
Agencija za državnu pomoć BiH
Agencija za državnu pomoć BiH je odgovorila da u rješenju koje su izdali ne postoji niti jedan element koji ukazuje na to da postoji element državne pomoći. Mi nismo nadležni da komentiramo odluke ove agencije koja je uradila sve po zakonu, kao i dva federalna ministarstva i Vlada FBiH. “Elektroprivreda BiH” je kroz svoje organe dobila od Vijeća ministara saglasnost, proslijedila kineskom partneru koji je to potvrdio i svi ugovori su na snazi. Dakle, EP će u ovom projektu iz svojih sredstava finansirati 15 posto, a kineski partner 85 posto.
Održano je nekoliko sastanaka u procesu medijacije između “Elektroprivrede BiH” i Energetske zajednice, a u tom timu su učestvovali i članovi ministarstava, ureda premijera i Agencije za državnu pomoć. Pokušali smo se dogovoriti da se prevaziđe ovaj problem i da se ide dalje, međutim, zahtjev od Energetske zajednice na posljednjoj videokonferenciji krajem 2019. je da se FBiH vrati na početni položaj, odnosno da se ponište sve odluke uključujući Vlade, Parlamenta BiH i Agencije za državnu pomoć. Mi to po zakonu ne možemo. Po zakonu, da bi se došlo do poništenja rješenja, mora se naći veliki argument koji će pokazati da je napravljena greška ili prekršaj u proceduri, ali za sada nema niti jedne primjedbe koja bi mogla zaustaviti projekt. On ide dalje i u naredne četiri godine bi trebao biti završen.
BiH i Federacija BiH potpisivanjem ugovora o energetskoj zajednici preuzela je i obaveze iz oblasti razvoja Obnovljivih izvora energije (OIE).
Postojeći sistem podsticaja za OIE preskup
Od uvođenja prvih sistema podsticaja, industrija OIE i mehanizmi podsticaja su se drastično izmijenili. Širom svijeta je došlo do značajnog povećanja udjela OIE u proizvodnji električne energije i do izuzetnih tehnoloških unapređenja. Postignuto je značajno smanjenje cijena po instaliranom kW, što je dovelo do razvoja novih regulativa za OIE u EU i šire.
Iskustvo na ovom planu je pokazalo da je postojeći sistem podsticaja za OIE preskup i, uzimajući u obzir relativno niske cijene električne energije u BiH i osjetljivost njihovog povećanja u budućnosti, nije dugoročno održiv. S druge strane, BiH je posvećena da nastavi s podsticajima za OIE s ciljem da se u bližoj budućnosti dođe do tačke kad podsticaji više neće biti potrebni. To znači da budući sistemi podsticaja za OIE moraju biti ekonomični i konkurentni kako bi garantirali da će smanjenja tehničkih troškova također dovesti do smanjenja troškova podsticaja.
Nadalje, pravni okvir Energetske zajednice za naftu, između ostalog, predviđa postojanje obaveznih zaliha naftnih derivata. Činjenica je da aktivnost na ovom planu još uvijek nije obavezna, ali je potrebno istaći da entiteti u BiH imaju različite stavove vezana za formiranje, skladištenje i upravljanje obaveznim rezervama naftnih derivata.
Prema Direktivi 2009/119/EC formiranje, skladištenje i upravljanje obaveznim rezervama naftnih derivate je nadležnost države Bosne i Hercegovine. Sa ovakvim vidom rješavanja obaveznih rezervi Federacija BiH je u cijelosti saglasna, dok stav Republike Srpske ide u pravcu da se taj dio treba organizirati na entitetskom nivou. S tim u vezi, Republika Srpska ne prihvata ni preporuke Sekretarijata Energetske zajednice
