Jučer je u zgradi Parlamentarne skupštine BiH u Sarajevu održana tematska sjednica pod nazivom „Položaj Romkinja u Bosni i Hercegovini“. Na sjednici se između ostalih obratio i Mirsad Isaković, predsjedavajući Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Zajednička komisija za ljudska prava i Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova imaju puno toga zajedničkog. Obje se bave zaštitom, promocijom i unapređenjem ljudskih prava, tako da su u mnogim pitanjima i sarađivale, kao što je to slučaj sa pravima LGBTI osoba. Osim toga nekoliko članova i članica su u obje komisije, što je u svakom slučaju prednost, istakao je na početku svog obraćanja gosodin Isaković, a ostatak njegovih iskaza možete pročitati u nastavku.
„Kada je u pitanju današnja tema, Komisija kojom predsjedavam još 2012. je, na poticaj nevladinih organizacija „Prava za sve“ i „IKVA“, održala tematsku sjednicu na kojoj su predstavljena dva izvještaja o položaju Romkinja u našoj zemlji. Komisija je tada zaključila kako bi tu priliku trebalo iskoristiti kako bi se sa problemima sa kojima se susreću Romkinje upozno što širi krug predstavnika vladinih i nevladinih organizacija. Ovo stoga što su rijetke prilike da se u parlamentu razgovara o specifičnim problemima i ostvarivanju prava pripadnica i pripadnika nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini. Zato smo, pored naših stalnih partnera – gender povjerenstava i gender institucionalnih mehanizama, taj put pozvali i komisije za ljudska prava, kao i parlamentarna vijeća nacionalnih manjina i Odbor za Rome Vijeća ministara BiH.
Proteklo je šesnaest godina od kada je Bosna i Hercegovina primljena u članstvo Vijeća Evrope. Svima je poznato da BiH ima ozbiljnih problema u pogledu ispunjavanja obaveza koje smo prihvatili pristupanjem ovoj međunarodnoj organizaciji, prvenstveno u pitanjima koja se tiču osnovnih ljudskih prava utvrđenih Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Konvencijom se obavezuju države članice na osiguranje uživanja prava i sloboda bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao što su spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza sa nekom nacionalnom manjinom, imovinsko stanje, rođenje ili drugi status.
Ustavom BiH se također garantira ili bolje reći obećava uživanje najvišeg stepena međunarodnih priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda, bez diskriminicije po bilo kom osnovu. Međutim, već u poglavljima koja reguliraju formiranje najviših tijela državne zakonodavne i izvršne vlasti Bosne i Hercegovine uvode se diskriminatorne odredbe koje se odnose na pasivno biračko pravo za pripadnike nacionalnih manjina. Nažalost ne postoji politička volja da se diskriminatorne odredbe Ustava i Izbornog zakona BiH uklone, o čemu najbolje svjedoči i, za sada uzalud ni pokušaji implementiranja presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić – Finci protiv Bosne i Hercegovine, a što je konstatirano i u Privremenom izvještaju Evropske komisija iz ove godine.
Diskriminacija ne postoji samo u pogledu pripadnosti određenom kolektivitetu, diskriminaciju trpe i građani Bosne i Hercegovine bez obzira na nacionalnost ili drugu pripadnost u ostvarivanju prava u raznim sferama života, ali budući da je tema sjednice položaj Romkinja i izgledi za budućnost dozvolite mi da kažem nešto i o tome.
U EU živi između 10 i 12 miliona Roma, kojisu u mnogo lošijem socijalno-ekonomskom položaju u odnosu na prosječno stanovništvo. Prema istraživanjima provedenima u šest zemalja članica EU, samo 42% romske djece završava osnovnu školu, dok je europski prosjek 97,5%. Prema procjenama, samo deset posto romske djece pohađa srednju školu. Nezaposlenost među Romima je najizraženija, a rezultat toga je da često žive u teškim uvjetima, bezvode i struje. Očekivani životni vijek za Rome deset je godina kraći od evropskog prosjeka.
Romske nevladine organizacije konstatirale su da je broj Roma i Romkinja višestruko veći od onog utvrđenog popisom, a čiji je položaj sigurno i lošiji nego u zemljama EU. Romkinje u BiH su izložene višestrukoj diskriminaciji, po osnovu spola, po osnovu pripadnosti nacionalnoj manjini ili svojeg socijalnog statusa.
Nacionalna Strategija za rješavanje problema Roma i pripadajućih akcijskih planova za BiH je zacijelo dobar korak prema početku rješavanja problema ali sigurno će trebati puno vremena, uz odlučnost svih aktera na dosljednom provodjenju mjera i ostvarivanju većih rezultata, kako bi se stanje počelo popravljati.
Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Parlamentarne skupštine BiH je kroz niz aktivnosti nastojala osigurati bolji, odnosno ravnopravan položaj žena u društvu. Tako smo dali veći broj inicijativa i preporuka koje su imale za cilj veće učešće žena u zakonodavnim tijelima vlasti kroz izmjene Izbornog zakona BiH, Zakona o Vijeću ministara BiH, Zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom.
Zahtijevali smo i poboljšanje, odnosno ravnopravan status porodilja na čitavom području BiH, kao i harmonizaciju propisa sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH.
Takodjer smo aktivno učestvovali u kampanji Vijeća Europe o borbi protiv obiteljskog nasilja nad ženama, gdje je na naš prijedlog Parlamentarna SkupštinaBiH usvojila Rezoluciju o borbi protiv obiteljskog nasilja nad ženama, a redovito pratimo aktivnosti koje se odnose na implementaciju UN Konvencije o eliminaciji svih oblika nasilja nad ženama. Jako smo zadovoljni i našom ulogom u procesu ratifikacije Istanbulske konvencije.
Na kraju, želim se još jednom osvrnuti na Privremeni izvještaj Evropske komisije iz ove godine, u kojem se kaže da je u Bosni i Hercegovini ostvaren odredjeni napredak u oblasti ljudskih prava i prava manjina ali su potrebna suštinska unapredjenja strateškog, pravnog, institucionalnog i političkog okvira za poštivanje ljudskih prava, te posebno apostrofiraju zaštitu od rodno zasnovanog nasilja i potrebu za integrisanim pristupom romskoj populaciji.
U obje navedene kritične oblasti najbrojnije žrtve kršenja ljudskih prava su upravo Romkinje, što znači da nas čeka veliki posao, kao i da je tema današnje tematske sjednice dobro odabrana.
Na kraju, vjerujem da će saznanja do kojih ćemo danas doći irasprava koju ćemo voditi rezultirati pojačanim aktivnostima onih koji imaju odgovornost u ovoj oblasti da se stanje počne brže popravljati.“
