Od ukupnog broja zaposlenih u našoj državi, žena je svega 30 posto, što je daleko ispod prosjeka država iz regije, a pogotovo zemalja Evropske unije, tvrde analitičari Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Prema njihovom mišljenju, siromaštvo i teška ekonomska situacija u BiH djelimično može biti ublažena većim angažmanom žena u radnoj snazi društva, što bi doprinijelo povećanju porodičnog dohotka.
Zapadni Balkan
– Gotovo dvije trećine radno sposobnih žena na zapadnom Balkanu ili ne traže posao ili su nezaposlene. Ovakva situacija otežava ionako loše stanje u regiji koja ima najvišu stopu nezaposlenosti u Evropi – navodi se u radnom dokumentu MMF-a „Zapadni Balkan: povećanje uloge žena u privredi“.
Analitičari ističu da različiti faktori, kao što su visoko obrazovanja, uravnoteženi porodični odmor i rješavanje problema u poreznom sistemu, mogu poboljšati situaciju.
– Ipak za održivi ekonomski rast države potrebne su značajnije promjene koje podrazumijevaju znatno veći stepen uključenosti žena u radnu snagu društva. Nezaposlenost na zapadnom Balkanu je i iznad nivoa Evropske unije kada je riječ o cijelom društvu, ali je posebno visoka među ženama i veća je za 14 posto u odnosu na prosjek EU – naglasili su iz MMF-a.
Ugledna bh. ekonomistica Adisa Omerbegović-Arapović, inače potpredsjednica SBB-a i prorektorica na „Burch“ univerzitetu, za „Dnevni avaz“ kaže da ovakva situacija može imati dugoročne ekonomske i društvene posljedice.
– Ovo društvo ne smije postati Afganistan, moramo osnažiti žene da one odlučuju, a prvi korak prema tome je veća zastupljenost u ekonomskim procesima. Stoga i sve politike koje zagovaraju inkluziju žena su značajne za nas – smatra Omerbegović-Arapović.
Potcrtava da je potrebno provesti niz politika koje utječu na ovu problematiku te podržati žene kako bi mogle ostvariti sebe porodično, ali i profesionalno.
– Sad to nije jednostavno. Kako bi žene, s obzirom na njihovu ulogu koju imaju u porodici, mogle ostvariti i poslovni uspjeh, nužno je provesti niz politika koje će BiH približiti standardima EU. Mislim da su naši zakoni dostigli taj nivo, ali naša država sve to ne može realizirati zbog ograničenja u budžetu koji se troši na luksuzni život političara i sumnjive javne nabavke – naglasila je Omerbegović-Arapović.
Javne funkcije
Amra Selimić iz Udruženja „Žena BiH“ ističe u izjavi za naš list kako ovo udruženje već godinama radi na ekonomskom osnaživanju žena.
– Uradili smo istraživanje koje je pokazalo da su žene u BiH toliko malo zastupljene u privredi da svi podsticaji za razvoj biznisa idu isključivo muškarcima. Problem našeg društva jeste mala zastupljenost žena, kao i neravnopravnost u smislu plaća koje žene primaju za iste poslove kao i muškarci. Žene u BiH su naročito malo zastupljene u obavljanju javnih funkcija – smatra Selimić.
Dodaje kako se, općenito, treba povećati učešće žena u svim sferama života u BiH, a prije svega u politici, jer se samo žena može izboriti za svoj bolji položaj u društvu.
Iz Agencije za ravnopravnost spolova u BiH za „Avaz“ su, također, kazali da jedna od značajnih karakteristika tržišta rada u BiH jeste izuzetno veliki broj radno sposobnog stanovništva koje ne učestvuje u tržištu rada i koje se smatra neaktivnim.
– U pogledu učešća žena u radnoj snazi, rodne razlike u stopama zaposlenosti su visoke i taj nesrazmjer između muškaraca i žena u zapošljavanju postoji u svim dobnim grupama. Iako su poduzete razne mjere s ciljem povećanja učešća žena na tržištu rada, zastupljenost je izrazito niska uprkos njihovom stepenu obrazovanja, što se odražava u nesrazmjerno visokoj stopi nezaposlenosti žena. U poređenju s drugim zemljama regije sa sličnim tranzicijskim procesima BiH ima najniži nivo učešća žena na tržištu rada – pojasnili su iz Agencije.
Višestruke prepreke
Iz Agencije za ravnopravnost spolova u BiH dodaju da se žene u BiH suočavaju s višestrukim preprekama na tržištu rada, kao što su duža čekanje na prvi posao, dugotrajni prekidi u radnom stažu zbog porodiljskog odsustva ili njege starijih ili bolesnih članova porodice, ili nemogućnosti ponovnog uključivanja na tržište rada zbog zrelije dobi usljed promjena tržišta i prestanka potrebe za određenom vrstom rada.
– Još su prisutni stereotipi o ženskim i muškim poslovima, te nedostatak mehanizama za usklađivanje porodičnog i profesionalnog života, što predstavlja prepreku za veće učešće žena u radu i zapošljavanju. U FBiH naknade za vrijeme trajanja porodiljskog odsustva su neujednačene i zavise od prebivališta porodilje, odnosno od mjesta gdje se vrši uplata, a u RS su naknade izjednačene bez obzira na mjesto prebivališta porodilje – istakli su iz Agencije.
Ograničenost usluga čuvanja djece
– Na ovakvo stanje utječu i drugi socijalni faktori, kao što je nedostatak pristupačnih usluga za brigu o djeci, kao i neprilagođenost politike porodičnog odmora. Svi ti faktori obeshrabruju žene koje se pokušavaju vratiti na posao nakon poroda – ističe se u izvještaju MMF-a.
To posebno potvrđuju i podaci Agencije za ravnopravnost spolova u BiH, prema kojima je za žene u ruralnim područjima tržište rada posebno teško jer je njihovo obrazovanje obično niže od obrazovanja urbanih, ali i zbog ograničenosti usluga čuvanja djece u ruralnim područjima.
– Udio žena u neplaćenom radu, kao što je briga za djecu, starije, rad u domaćinstvu i poljoprivredi je daleko veći od udjela muškaraca. U vlasništvu nad zemljištem, stambenom jedinicom i pokretninama također su izražene rodne nejednakosti. Ekonomska emancipacija žena se smatra preduvjetom za ostvarivanje ravnopravnosti spolova, a s obzirom na to da žene čine više od 50 posto stanovništva BiH, jasno je da bez učešća žena u radnoj snazi nema stvarnog ekonomskog napretka i rasta – napominju iz Agencije.
