Finansijski stručnjak Vedad Mešanović bit će na čelu sektora Saveza za bolju budućnost koji će u narednom periodu raditi na izradi prijedloga zakona koji će prvi put pokušati regulisati oblast kriptovaluta u Bosni i Hercegovini.Već godinama veliki broj građana Bosne i Hercegovine učestvuje u trgovini i “rudarenju” kriptovaluta, naročito u trenucima kada vrijednost većine valuta raste, kao što je sada slučaj.
Prihvatljiv ambijent
Mešanović je za Klix kazao da SBB planira osnivanje sektora za tehnološki i ekonomski napredak i modernizaciju tržišta, koji bi vodio upravo on. Spomenuti sektor će, između ostalog, predlagati određene zakone u vezi s kriptovalutama.
Državni zakoni ne prate razvoj tržišta kriptovaluta i većina onih koji su uložili određene iznose novca kroz direktnu kupovinu ili “rudarenje” suočava se s blokadama bosanskohercegovačkih banaka prilikom transakcija, odnosno povlačenja novca s kripto berzi.
– Upotreba i rad sa kriptovalutama nisu uređeni trenutnom važećom zakonskom regulativom u Federaciji BiH. Pitanje upotrebe digitalnog novca i kriptovaluta predstavlja poseban izazov i u drugim uređenim finansijskim sistemima, osim u slučajevima kada centralne banke emituju kriptovalute – rekli su za Klix iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH.
U Bosni i Hercegovini godinama nije bilo naznaka da se uopće razgovara o regulaciji tržišta kritpovaluta i pitanje je da li će državni parlamentarci biti spremni napravit iskorak u tom smislu, bez obzira na inicijativu SBB-a.
– Moj će posao biti da pripremim nacrt tog zakona, da razradim detalje kako bismo mogli na najbolji način ovdje dovesti veliki broj kompanija i poduzetnika koji bi ovdje plaćali poreze, to jeste da stvorimo prihvatljiv ambijent. Tim nacrtom posao SBB-a će biti da iskoristi svoje snage da predloži taj zakon i da se izglasa – istakao je Mešanović.
Podsjećamo, Mešanović je nedavno uvršten na Forbesovu listu 30 najutjecajnijih ljudi mlađih od 30 godina.
U Srbiji i Hrvatskoj već su doneseni propisi koji su u određenoj mjeri regulisali tržiše kriptovaluta. Naši istočni susjedi u decembru prošle godine donijeli su Zakon o digitalnoj valuti, koji će se primjenjivati od juna 2021. godine, a kojim se uređuje oblast kriptovaluta s ciljem zaštite privrede i građana. Zakon je uveo rješenje kojim se sama kupovina neće oporezovati, ali hoće svaka kapitalna dobit s 15 posto. U tom smislu porez će plaćati i oni koji se bave “rudarenjem” kriptovaluta.
Deset posto poreza
U Hrvatskoj kriptovalute ne smatraju novcem, međutim, djelimičnu regulaciju su izvršili kroz Zakon o porezu na dohodak po osnovu kapitalne dobiti. Trgovci kriptovalutama dužni su na kapitalnu dobit platiti 10 posto poreza plus prirez koji je specifičan za svaki grad, piše Klix.
SBB će putem federalne ministrice okoliša i turizma Edite Đapo u parlamentarnu proceduru uputiti prijedlog nacrta ovog zakona.
(Klix.ba)
