U budžetu za 2020. godinu nisu direktno predviđena namjenska sredstva za nabavku bilo kakve medicinske opreme, pa ni cjepiva.
U budžetu naše države za 2020. godinu direktno nisu predviđena namjenska sredstva za nabavku bilo kakve medicinske opreme, pa ni cjepiva. Jedini način da BiH s državnog nivoa može finansirati nabavku vakcina jeste da se koristi budžetska rezerva koja iznosi oko 30 miliona KM.
Međutim, takvu odluku može donijeti isključivo Vijeće ministara na prijedlog nekog od državnih ministarstava. Tačnije, Ministarstva civilnih poslova, putem kojeg je BiH dogovorila učešće u zajedničkoj nabavci medicinske opreme i vakcina koje je pokrenula Evropska unija.
Budžetska rezerva
Iz Ministarstva finansija BiH rečeno nam je kako Ministarstvo civilnih poslova, s ministricom Ankicom Gudeljević na čelu, vodi Sektor zdravstva, dio koji je ostao na nivou države, jer je ono inače u nadležnosti entiteta i kantona.
– Da bi se novac za zdravstvo mogao koristiti, mora doći prijedlog iz Ministarstva civilnih poslova BiH. Potom ide na Vijeće ministara, koje to mora odobriti, te će se u skladu s njihovom odlukom koristiti budžetska rezerva – pojasnili su iz Ministarstva.
Fahrudin Radončić, bivši predsjednik Koordinacionog tijela za zaštitu i spašavanje BiH i ministar sigurnosti, jučer je istakao da BiH mora hitno iznaći sredstva i način da što brže osigura vakcine za sve građane. Ovu njegovu inicijativu podržali su brojni stručnjaci.
– Nacionalni interes svake države je da osigura dovoljne količine vakcina za stanovništvo po kriterijima izloženosti riziku po zdravlje. Poseban interes države je da u što kraćem roku osigura normalno funkcioniranje svih segmenata društva – rekao je Irfan Lazović, ekspert za nabavku medicinske opreme.
Kako navodi Goran Čerkez, član Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva i pomoćnik federalnog ministra za javno zdravstvo, postoji pretpostavka da će prva vakcina protiv koronavirusa krajem novembra dobiti saglasnost američke agencije za hranu i lijekove FDA za primjenu, nakon čega bi počela proizvodnja.
– Mi, kao Federacija, znamo strategiju kako bismo davali vakcine stanovništvu – uvijek prvo rizičnim skupinama i ljudima koji su na prvoj liniji. Vodimo određene razgovore i u skladu s tim ne možemo davati više informacija jer se radi o procesu koji je još u početnoj fazi. Federacija vodi razgovore i mimo 20 posto potreba što bi se eventualno osiguralo posredstvom države. Sve će ovisiti o tome kakav bude aranžman, jer se sada sve zemlje bore za vakcinu, o tome koliko će država biti spremna da avansno plati, koliko ćemo količina povući… – pojašnjava Čerkez.
Uhvatiti se ukoštac
I ljekari ističu da je iznimno važno uhvatiti se ukoštac s nabavkom cjepiva na vrijeme.
– Trebamo pratiti zapadnu Evropu, na koju se naslanjamo. Vakcine se prave na više pravaca – u Kini, Njemačkoj, prave ih Rusi, Amerikanci… Trebaju proći testiranja na dobrovoljcima, a kasnije da se vidi postoje li eventualne nuspojave – kaže prof. dr. Faris Gavrankapetanović.
Dodaje da će u početku dio vakcina biti besplatan te da će ih dijeliti organizacije poput WHO-a, a potom će se odrediti cijena.
Talirević: Nepredvidiva bolest
I doktor Emir Talirević smatra da je od javnog zdravstvenog značaja da se BiH što ranije uključi u borbu i nabavku vakcina.
– Pri tome moramo imati na umu da je bolest nepredvidiva, tako da se ne možemo osloniti na mali ili limitirani broj vakcina s obzirom na to da imamo teške kliničke ishode. Veliki problem će biti ako budemo čekali da prvo druge zemlje daju vakcinu, pa da onda pratimo reagiranje populacije na njih – poručio je Talirević.
