Tuzlanski aerodrom ponovo bilježi rekorde. Prema podacima Direkcije za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine usluge ovog aerodroma je tokom jula 2018. godine koristilo 67.413 putnika, uglavnom posredstvom niskotarifne kompanije WizzAir, koja ovaj aerodrom koristi kao svoju bosanskohercegovačku bazu.
U poređenju sa istim periodom 2017. godine broj putnika je povećan za skoro pet hiljada. Tada je aerodrom koristilo skoro 63.000 putnika.
Na godišnjem nivou Tuzlaci se mogu pohvaliti da kroz njihov aerodrom prođe više od 600.000 putnika, što ovu zračnu luku svrstava među 12 najprometnijih u zemljama regiona.
Poslovanje Tuzlanskog aerodroma dokaz je da politika, kada hoće, može omogućiti normalno poslovanje kompanija koje su godinama bile u dubokom minusu i kojima je uprkos perspektivnosti prijetio potpuni kolaps.
Naime, do 2014. godine Međunarodni aerodrom Tuzla je bio na koljenima, a njegov rad je bio opterećen dugom od četiri miliona maraka. Ključnu ulogu u tom trenutku odigrao je Fuad Hadžimehmedović, zastupnik Saveza za bolju budućnost (SBB) u Skupštini Tuzlanskog kantona.
– Nama je na dnevni red Skupštine, te 2014. godine došao zahtjev da se za još jednu godinu odgodi plaćanje duga koji je Aerodrom tada imao prema Tuzlanskom kantonu u iznosu od četiri miliona maraka. U izvještaju je pisalo da aerodrom, koji je kantonalno preduzeće, taj novac ne može vratiti do 2018. godine. To je bio jedan apsurd, da kantonalni aerodrom ima dug prema svom osnivaču i da ga taj dug spriječava u normalnom poslovanju. U isto vrijeme, osnivački kapital aerodroma je zbog tih dugova iznosio nula maraka. Meni to nije bilo logično – prisjeća se Hadžimehmedović perioda kada je danas uspješna kompanija bila u fazi stagnacije.
– Moje kolege iz SBB-a i ja nismo bili za plan da se prolongira ta agonija. Napravili smo plan u sklopu kojeg smo od Vlade Tuzlanskog kantona zatražili da što prije uradi dodatnu dokapitalizaciju aerodroma sa četiri miliona maraka, odnosno upravo onoliko koliko je iznosio dug. Time smo unijeli naš kapital u tu kompaniju, a ona je dobila mogućnost da tim novcem otplati dugove, uključujući i ovaj prema Tuzlanskom kantonu.
Jednostavnije kazano, samo je trebala dodatna volja da izdvojimo četiri miliona maraka i da pomognemo našoj kompaniji da vrati dug prema Kantonu, ali i da u isto vrijeme umjesto nula maraka njen kapital bude četiri miliona maraka – pojašnjava Hadžimehmedović.
Ova finansijska “injekcija“ omogućila je da aerodrom spremno uđe u pregovore sa WizzAirom i dogovori uspostavu dvadesetak linija iz Tuzle i ka ovom gradu, te da se razmišlja o poboljšanju aerodromskih kapaciteta i novim partnerstvima.
– Izuzetno sam ponosan kada vidim da Tuzlanski aerodrom uspješno posluje. Naša inicijativa je bila mali korak, ali razuman. Danas, kada imamo stotine hiljada putnika na aerodromu, možemo ponosno reći da je borba iz 2015. godine dala rezultate – zaključuje Hadžimehmedović.
