Od promjene ustava Federacije BiH i uvođenja cenzusa od 3 posto za sada ipak ništa, što ne znači da do toga neće doći. Schmidt je domaćim političarima dao rok šest sedmica kako bi postigli dogovor. Jutros je kazao da daje još jednu, posljednju priliku, da izvršna i zakonodavna vlast to odluči i da izmjenama Izbornog zakona nije mjesto na njegovom stolu.
Visoki predstavnik je naveo i da će se za nekoliko sedmica sastati s predstavnicima stranaka i vidjeti ima li pomaka. Schmidt je, također, rekao da sada raste pritisak s njegove strane i da nije odustao od bonskih ovlasti, samo ih ovoga puta nije koristio.
U emisiji ‘Dobar dan BiH’ razgovarali smo sa Suadom Kurtćehajićem, predsjednikom Bosanske akademije nauka i umjetnosti ‘Kulin Ban’.
Kurtćehajić je na početku kazao kako ne vjeruje da će Visoki predstaviti težiti ka cenzusu od tri posto, te smatra kako će tražiti druga rješenja.
- Pritisak javnosti je bio dobar. Schmidt je shvatio da bi nametanjem cenzusa od tri posto učinio nepravdu prema kantonima koji taj cenzus ne bi ispunili. Dobro je što je bio pritisak javnost i to što su se pozicija i opozicija ujedinile. Ono što je procurilo u javnost je put ka jačanju etničkog, a mi svi očekujemo jačanje građanskog koncepta – navodi akademik Kurtćehajić.
Dodaje kako Dejtonski sporazum sadrži greške koje nisu otklonjene.
- Cijelo vrijeme je bio pritisak HDZ-a i Hrvatske na osnovu presude ‘Ljubić’, ali ta presude je donesna na osnovu nezvaničnog prevoda kojeg je OHR dostavio Ustavnom sudu. Bosnu i Hercegovinu nije nijedan narod konstituisao, sadašnje stanje naroda je ova zemlja sama iznjedrila. Termin konstituent bi se trebao prevesti kao dio cjeline, ali da se radi o ravnopravnim narodima, koji čine tu cjelinu sa drugim. Termin konstitutivan ne postoji, nego ravnopravni. Nažalost, nemamo oficijelni prijevod Dejtonskog sporazuma, te se sve zaključuje na osnovu neoficijelnog. Visoki predstavnik bi trebao da se zalaže za izvršenje implementacija presuda suda u Strazburu, te da se konstitucione greške isprave. Apsurdno je da imamo Dom naroda na nivou naroda i da narodi koji ne pripadaju ‘konstitutivnim narodima’ ne mogu biti članovi Predsjedništva. Sud koji je sudio presudu Ljubić je sudio na bazi prevoda OHR-a, u Strazburu je potrebno preispitiati presudu Ljubić – mišljenja je Kurtćehajić.
Što se tiče cenzusa od tri posto, Kurtćehajić je još jednom podsjetio da time narodi kojih nema tri posto u određenim kantonima ne bi mogli imati delegata u Domu naroda Federacije BiH.
- Presuda Ljubić iz 2016. godine nije ispravna. Hrvata je u BiH prema posljednjem popisu oko 15 posto i to samo iz razloga što imaju dvojna državljanstva. U ovom momentu ih nema više od deset posto i upravo politiku koju vodi Čović je bojaz da Hrvati kroz ovu situaciju ne budu svedeni na nacionalnu manjinu – naglasio je Kurtćehajić.
(Hayat.ba)
